U reprodukcijskoj medicini, žene koje žele ostati trudne često pitaju koje bi dodatke prehrani ili lijekove trebale uzimati da bi ostale trudne, ili da bi trudnoća bila uspješna. Ovdje nećemo ulaziti u preparate koje preporučuju subspecijalisti fetalne medicine i koje treba uzimati tijekom trudnoće, nego ćemo reći par riječi o folnoj kiselini, dodatku prehrani koji se preporučuje svim ženama koje planiraju trudnoću.
U Hrvatskoj postoji manja zbrka oko nazivlja, pa da ju razjasnimo. U medicinskoj literaturi, folati je naziv za sve preparate koji sadrže vitamin B, bilo da se pojavljuju u prirodi, su dodani hrani, ili su sintetski stvoreni: folnu kiselinu, dihidrofolat (DHF), tetrahidrofolat (THF), te različite preparate metiltetrahidrofolata (MTHF). Folati su se ranije nazivali vitamin B9, pa i folacin. Svi preparati folata, jednom kad se metaboliziraju u crijevima, se u krvi nalaze uglavnom u formi 5-MTHF (5-metiltetrahidrofolat).
Folna kiselina je sintetski oblik folata, odnosno ne nalazi se u prirodi nego je sintetizirana za ljudsku upotrebu. U nekim dijelovima svijeta, kao SAD i Kanadi, folna kiselina se zakonski obavezno dodaje procesuiranoj hrani (žitaricama i slično) zbog dobrobiti za ljudsko zdravlje. Ženama koje žele zanijeti se preporučuje jer dokazano smanjuje rizik za defekte neuralne cijevi (spine bifide, encefalokele, itd).
Kod nas se pod nazivom „folati“ uglavnom misli na preparate koji sadrže aktivne oblike folata (5-MTHF), koji se reklamiraju kao prirodni. Dalje u ovom tekstu ćemo koristiti podebljane nazive za pojedine preparate.
Koliko god prirodni preparati teoretski zvučali odlično, dva su problema. Aktivni oblik folata potreban je samo pacijentima koji ne mogu metabolizirati folnu kiselinu, a njih je vrlo malo. Drugi problem je taj što su sva istraživanja koja su pokazala smanjenje rizika za defekte neuralne cijevi kod djece učinjena sa folnom kiselinom, a ne aktivnim oblicima folata. Zato se za smanjenje defekata neuralne cijevi zasada NE MOGU preporučiti aktivni oblici folata, jer s ovim preparatima istraživanja nisu provedena i ne znamo kako djeluju.
Jedino gdje se ispitivanja aktivnih oblika folata provode su kod pacijenata koji ne mogu metabolizirati folnu kiselinu. Ovi pacijenti imaju grešku u genu koji pretvara folate u aktivnu formu (MTHFR gen, homozigoti 677 cc ili tt). Kao posljedicu ovi pacijenti imaju povišenu razinu homocisteina u krvi i veći rizik za defekte neuralne cijevi u trudnoći. Iako se još uvijek ne mogu donijeti definitivne preporuke za korištenje aktivnog oblika folata, ovim pacijentima je vjerojatno potreban baš ovakav oblik.
Ako pacijent nema polimorfizam MTHFR gena, a želi uzimati prirodni folat, naći će ga u zelenom lisnatom povrću, citrusima, mliječnim proizvodima, orašastim plodovima, i grahoricama. Međutim, nadoknada folne kiseline, da bi se postigle razine potrebne za sprečavanje defekata neuralne cijevi, svejedno će biti potrebna jer je hranom teško postići adekvatne koncentracije folata u krvi.
Koncentracija folne kiseline potrebna da smanji rizike neuralne cijevi je 400-800 mcg folne kiseline na dan, kroz minimalno mjesec dana. Veću koncentraciju od ove trebaju uzimati samo žene koje su već rodile dijete sa defektom neuralne cijeve te žene sa epilepsijom, dijabetesom, i sličnim kroničnim bolestima. Ne preporučuje se provjeravati vrijednosti folata u krvi jer reflektiraju nedavno uzimanje tako da mogu biti lažno (pre)visoke.
U zaključku, ako želite ostati trudni, slobodno uzimajte folnu kiselinu jer vam ne može škoditi, a jako može pomoći vašem nerođenom djetetu.
Prim.dr.sc. Romana Dmitrović, dr.med.