Ultrazvučna pretraga, ma koliko često danas bila u upotrebi, nije uvijek jednostavna i ultrazvuk dva organa, maternice i jajnika, nekad može biti kompliciran i težak za interpretirati. Razlog tome je što maternica, sluznica maternice i jajnici značajno mijenjaju morfologiju i karakteristike ovisno o:
- dobi žene
- dječje doba
- adolescentno doba
- generativno doba
- postmenopauza
- fazi ciklusa
- Proliferacija/folikularna faza (prva faza ciklusa)
- ovulacija
- Sekrecija/lutealna faza (druga faza ciklusa)
U ginekologiji se zbog bolje rezolucije koristi isključivo vaginalna ultrazvučna sonda sa frekvencijom od 7-10 mHZ. U longitudinalnom (uzdužnom) presjeku vidimo dno maternice, dakle fundus, tijelo ili korpus i vrat maternice ili cerviks. Longitudinalni presjek kroz uterus ide središnjom crtom, dakle kroz sluznicu, dok poprečni možemo postaviti bilo gdje u poprečnom presjeku kroz maternicu.
Endometrij u vrijeme menstruacije je sasvim tanak. To olakšava dijagnosticiranje intrauterine patologije – polipa, mioma i sinehije. Zato većina ginekologa preferira UZV pregled u vrijeme ili neposredno nakon menstruacije. Kasnije tijekom ciklusa, sve do ovulacije, endometrij raste.
U vrijeme ovulacije karakterističan je tzv. trolinijski endometrij. Takav je jer se uz rub naraslog endometrija počinju stvarati tzv. luteinske stanice, koje su posljedica početka stvaranja progesterona u ovulacijskom folikulu. Poslije, kako luteinske stanice ispunjavaju čitav endometrij, on postaje hiperehogen cijelom debljinom. Ovo je karakterističan nalaz za kasnu sekrecijsku ili lutealnu fazu ciklusa, i prilično je dobar indirektni dokaz kvalitetne ovulacije.
Patologija maternice
Polip je vrlo česta patologija u generativno doba. Mogu biti slučajan nalaz na UZV pregledu, ali često žena dođe s karakterističnim simptomima – iznenadnim nepravilnim, produljenim i obilnim krvarenjima ili nemogućnošću zanošenja. Najlakše i najljepše se vide u vrijeme menstruacije, jer ih hipoehogena krv jasno naznači.
Septum ili pregrada je kongenitalna malformacija maternice. Veličina mu može biti od minimalne, kada mu je naziv uterus arcuatus do subseptus, do toga da dijeli šupljinu maternice na pola i prolazi kroz cerviks. Poznato je da manji septumi uzrokuju veće probleme u trudnoći. Konvencionalnim ultrazvukom moguće je postaviti sumnju na septum maternice, ali se definitivna dijagnoza postavlja tridomenzionalnim ultrazvukom, HSG-om ili histeroskopijom.
Miomi su vrlo česta patologija. Postoje submukozni, koji bez obzira na veličinu uglavnom uzrokuju nepravilna krvarenja jer se nalaze u samoj šupljini maternice; intramuralni, kakve treba pratiti jer mogu rasti bez simptoma, ili uzrokovati nepravilna krvarenja, sekundarno se mijenjati pa boljeti i sl; i subserozni, koji se izbočuju prema trbuhu.
Normalni jajnik u generativno doba smješten je slobodno u zdjelici, i u njemu vidimo stromu i folikule. U svakoj fazi ciklusa u oba jajnika nađe se nekoliko folikula veličine do 10 mm. To su tzv. antralni folikuli koji će u tom ciklusu propasti jer nisu bili izabrani da postanu vodeći folikul.
U kasnoj proliferacijskoj fazi ciklusa razvija se vodeći folikul. On od trenutka kad bude odabran da bude vodeći folikul, što mi možemo vidjeti UZV-om negdje kod veličine od 10 mm, pa do ovulacije raste brzinom od 2-3 mm/dan. Ovulacija se događa kad ovakav folikul dosegne veličinu oko 22 mm.
Svaka ovulacija dovede do krvarenja prsnute stijenke jajnika – neka više, neka manje. Tim krvarenjem nastaje korpus rubrum, koji nakon 3 dana, kad krvarenje stane, postane korpus luteum, ili žuto tijelo. Corpus luteum hormonski održava drugu polovicu ciklusa i priprema hormonski milje za eventualnu trudnoću i da bi u tome bio uspješan neophodna mu je osobito dobra krvna opskrba.
Patologija jajnika
U jajniku se često stvaraju ciste. Karakteristične su funkcionalne ciste ovarija, koje mogu biti folikulinske i luteinske, i one su glatke tanke stijenke i bistrog, hipoehogenog sadržaja. Veličina im može biti i do 10 cm. U preko 90% slučajeva doći će do spontane rezolucije nakon 2-4 mjeseca, tako da je kod ovakvog nalaza greška ženu odmah uputiti na operaciju ili punkciju. Potrebno je samo praćenje.
Ono što možemo zamijeniti za funkcionalnu cistu je nalaz tekućine u jajovodu. Saktosalpinks ili hidrosalpinks je naziv za promijenjeni jajovod, i on je obično uvrnut oko svoje osi pa se vide ciste, a jedini način da budemo sigurni da je riječ o jajovodu jest da pored cistične strukture vidimo jajnik, što nije uvijek lako.
Postoje i ciste koje nisu glatke stijenke i bistrog sadržaja, kao krvareća cista crvenog tijela (CRH – corpus rubrum haemorrhagicum). Unutar ciste vidi se koprenasti sadržaj koji je u stvari karakterističan za svježe krvarenje unutar ovarija. Naravno, kad žena dođe sa tipičnom kliničkom slikom naglih bolova koji su nastali u vrijeme ovulacije i tipičnog ultrazvučnog nalaza, dijagnozu je lako postaviti. U oko 10% slučajeva CRH je potrebno operirati – ako krvarenje ne staje (dakle ako CRH raste), ili je krvarenje u trbuh (što se vidi po slobodnoj tekućini u abdomenu), ili su bolovi intenzivni. Ukoliko nije neophodna operacija, CRH će spontano nestati.
Endometriomi (endometriotične ciste jajnika) su još jedna česta, nažalost i teška dijagnoza u ginekologiji. Karakterizirana je cistama deblje stijenke i gustog sadržaja, koji je stara krv. Protok kroz ciste postoji i obično je vrlo niskog indeksa otpora, čak oko 0.40. Kako je kod endometrioze povišen i tumorski marker celomnog epitela, CA 125, može se dogoditi da se endometrioza zamijeni za maligni tumor jajnika.
Ultrazvukom se, između ostalog, utvrđuje rezerva folikula u jajnicima (AFC, antral follicle count) što je važno za prognozu uspjeha postupaka medicinski pomognute oplodnje.