Da. 10% Amerikanki (6,1 milijuna) u dobi od 14-44 godine ima teškoća pri zanošenju.

Ne, neplodnost nije uvijek ženski problem. I muškarci i žene mogu imati probleme koji sprečavaju trudnoću. Uzroci neplodnosti su u jednoj trećini ženski, u drugoj trećini muški, a u trećoj trećini zajednički i nepoznati.

Najčešći uzroci muške neplodnosti su:

• Varikokela – proširene vene na testisima, koje uzrokuju zagrijavanje testisa. Ovo zagrijavanje može smanjiti broj spermija i promijeniti njihov oblik.
• Drugi razlozi zbog kojih muškarac proizvodi premalo ili nimalo spermija
• Loša pokretljivost spermija, što može biti uzrokovano oblikom spermija. Također ozljede muških spolnih organa mogu blokirati spermije

Neki su problemi sa spermiogramom urođeni, a neki se javljaju kasnije u životu zbog bolesti ili ozljeda. Naprimjer, cistična fibroza često uzrokuje neplodnost muškaraca.

Spermiogram mogu promijeniti zdravstveni problemi muškarca ili njegov životni stil. Spermiogram mogu promijeniti:

• alkoholizam
• korištenje droga
• pušenje
• starija dob
• otrovi tipa pesticida i željeza
• zdravstveni problemi poput zaušnjaka (mumpa), bolesti bubrega, ili hormonski problemi
• Lijekovi
• Liječenje karcinoma kemoterapijom ili zračenjem

Većina slučajeva ženske neplodnosti uzrokovana je problemima sa ovulacijom. Bez ovulacije nema jajnih stanica koje se mogu oploditi. Znak da žena nema ovulaciju je obično neredovita menstruacija ili izostanak menstruacije.

Problemi sa ovulacijom su često uzrokovani sindromom policističnih jajnika (PCOS). PCOS je problem ravnoteže hormona koja utječe na normalnu ovulaciju, i najčešći uzrok ženske neplodnosti. Primarna insuficijencija jajnika (POI) je drugi problem koji utječe na ovulaciju, a dešava se kad jajnici prestanu normalno raditi prije 40-te godine žene. Ona nije isto što i prijevremena menopauza.

Manje česti uzroci ženske neplodnosti su:

• Začepljeni jajovodi, zbog zdjelične upalne bolesti, endometrioze, ili izvanmaternične trudnoće
• Miomi, nakupina mišićnih stanica koja stvara čvorove stijenke maternice

Puno toga mijenja sposobnost žene da rodi:

• Dob
• Pušenje
• Pretjerana upotreba alkohola
• Stres
• Loša prehrana
• Intenzivno treniranje
• Pretilost ili pothranjenost
• Spolno prenosive bolesti
• Hormonske promjene, kao PCOS ili primarna insuficijencija jajnika

Dob žene je važan uzrok neplodnosti. Mnoge žene čekaju do 30-tih ili 40-tih godina prije odluke o trudnoći. U Americi 20% žena ima prvo dijete iza 35-te godine. Jedna trećina žena starija od 35 godina imat će problema kod zanošenja, pa je dob rastući uzrok neplodnosti.

Starenje smanjuje šansu za trudnoću na slijedeće načine:

• Jajnici teže otpuštaju jajne stanice
• Manji je broj jajnih stanica preostao
• Jajne stanice više nisu vrhunske kvalitete
• Žena ima veću šansu ostalih zdravstvenih problema
• Veća je šansa za pobačaj

Većina stručnjaka predlaže jednu godinu pokušavanja, osim kod žena starijih od 35 godina koje se trebaju javiti nakon 6 mjeseci. Šansa za trudnoću rapidno pada nakon 30-te godine života.

Neki zdravstveni problemi povećavaju šansu za neplodnost. Zato žena treba razgovarati sa svojim liječnikom ako ima ili je imala:

• Neredovite menstruacije ili izostanak menstruacije
• Bolne menstruacije
• Endometriozu
• Zdjeličnu upalnu bolest
• Više od jednog pobačaja

Dobra je ideja razgovarati sa doktorom ukoliko se planira trudnoća. Doktori mogu pripremiti tijelo za uspješnu trudnoću, ili dati korisne savjete kako lakše zanijeti

Provest će ispitivanja, koja s početka uključuju anamnezu (razgovor o zdravstvenim problemima i seksualnim navikama) i pregled. Ponekad samo time mogu otkriti problem. Ipak, češće je potrebno još nalaza.

U muškaraca bit će potrebno učiniti spermiogram, koji je pretraga broja, oblika i brzine spermija. Ponekad će biti potrebno učiniti i hormonski status u muškarca.

U žene, prvo će biti potrebno otkriti da li ovulira. Nekoliko je načina za to. Žena sama, kod kuće, može pratiti da li ovulira tako da zapisuje:

• jutarnju temperaturu
• promjene cervikalne sluzi
• rezultat trakica za ovulaciju

Doktor može provjeriti ovulaciju krvnim testovima ili ultrazvukom. Ukoliko žena ovulira, mogu se učiniti slijedeći testovi:

• Histerosalpingografija (HSG): Ovo je rentgenska ili ultrazvučna pretraga maternice i jajovoda, kod koje se kroz rodnicu ubrizga specijalan kontrast. Na aparatu se vidi da li kontrast prolazi slobodno kroz maternicu i jajovode, ili postoje fizičke prepreke. Ukoliko postoje fizičke prepreke, one mogu blokirati put jajnoj stanici iz jajnika kroz jajovod u maternicu, i mogu spriječiti prolaz spermija kroz maternicu i jajovod, do jajne stanice.
• Laparoskopija: Operativni zahvat kojim se gleda u unutrašnjost trbuha. Kod pupka se kroz malu rupicu uvede instrument sa svjetlom (laparoskop), kroz koji se gledaju jajnici, jajovodi, i maternica, te se vidi ukoliko postoje problemi (endometrioza, oštećeni jajovodi, i sl).

Pronalaženje razloga neplodnosti ponekad je dug i iscrpljujući proces, pa ne treba brinuti ukoliko se razlog ne pronađe odmah.

Neplodnost se može liječiti lijekovima, inseminacijom, ili potpomognutom oplodnjom. U dosta slučajeva ovi će se postupci kombinirati, a ponekad će biti potrebna i operacija.

Liječenje neplodnosti će se bazirati na:

• Rezultatima pretraga
• Trajanju neplodnosti
• Dobi muškarca i žene
• Zdravlju muškarca i žene
• Željama muškarca i žene

U muškarca, liječiti se mogu:

• Seksualni problemi: Bihevioralna terapija i lijekovi mogu pomoći kod impotencije ili prijevremene ejakulacije
• Premalo spermija: Ponekad operativni zahvat može pomoći riješiti ovaj problem. U drugim slučajevima može se kirurški dobiti spermije direktno iz muških spolnih organa. Antibioticima se mogu liječiti upale.
• Pokretljivost spermija: Ukoliko postoji prepreka ejakulaciji, ona se ponekad može kirurški riješiti.

I u žena je fizičke prepreke ponekad moguće kirurški riješiti.

Mnoštvo lijekova za indukciju ovulacije je na raspolaganju ženama sa problemima sa ovulacijom. Važno je razgovarati sa doktorom o dobrobitima, opasnostima i nuspojavama ovih lijekova.

Neki od češćih lijekova su:

• Klomifen citrat (Clomide, CC, klomifen): Ovaj lijek dovodi do ovulacije djelovanjem na hipofizu. Često se koristi kod žena sa PCOS ili drugim uzrocima izostanka ovulacija, a dolazi u tabletama.
• Humani menopauzalni gonadotropin (hMG): Ovaj se lijek koristi kod žena koje ne ovuliraju zbog problema sa hipofizom, a djeluje direktno stimulirajući jajnike. Dolazi u injekcijama.
• Folikul stimulirajući hormon (FSH): Vrlo je sličan hMG-u. Djeluje direktno stimulirajući jajnike a dolazi u injekcijama.
• Analozi gonadotropin-releasing hormona (Gn-RH): Ovi lijekovi dolaze u obliku injekcija ili nazalnog spreja, a daju se da se kontrolira vrijeme kada žena ovulira. Ovulacija nastupa tek kada se ovi lijekovi prestanu uzimati.
• Metformin (Glucophage, Aglurab): Koristi se kod žena koje imaju PCOS i/ili inzulinsku rezistenciju, jer smanjuje nivo muških spolnih hormona u žena sa ovim stanjima. To dovodi do ovulacije. Ponekad se s ovim lijekovima kombiniraju klomifen ili FSH.
• Bromokriptin (Bromergon): Koristi se kod žena koje imaju problema sa ovulacijom zbog visoke razine prolaktina (hormona mlijeka).

Većina ovih lijekova povećava rizik od zanošenja dvojki, trojki, i općenito višeplodnih trudnoća. Takve trudnoće su rizične zbog opasnosti prijevremenog rođenja, čime su takva djeca pod većim rizikom zdravstvenih ili razvojnih problema.

Kod intrauterine inseminacije, ženi se u vrijeme ovulacije ubrizgava specijalno priređeno sjeme. Ponekad se ženi prije IUI daju lijekovi koji stimuliraju ovulaciju.

IUI se koristi za liječenje:

• Blagog muškog faktora neplodnosti
• Cervikalnog faktora neplodnosti
• Parova kod kojih se ne nađe uzrok neplodnosti (idiopatska neplodnost)

MAR je skupina različitih metoda kojima se pomaže neplodnim parovima. U vrijeme ovulacije se iz jajnika vadi (aspirira) jajna stanica. Ona se u laboratoriju spaja sa spermijima i stvaraju se zameci (embriji), koji se kasnije vraćaju u maternicu.

Uspješnost varira i ovisi o puno faktora:

• Dobi para
• Razlogu neplodnosti
• Ustanovi
• Tipu potpomognute oplodnje
• O tome da li su jajna stanica ili zameci svježi ili odmrznuti

Američki Center for Disease Prevention (CDC) prikuplja rezultate uspješnosti i redovno ih objavljuje. U 2006 prosječna uspješnost koja je dovela do rođenja živog djeteta iznosila je:

• 39 % za žene mlađe od 35 godina
• 30 % za žene od 35-37 godina
• 21 % za žene od 37-40 godina
• 11 % za žene od 41-42 godine

Potpomognuta oplodnja može biti skupa i vremenski zahtjevna, ali je način na koji parovi koji inače ne bi uspjeli mogu imati djecu. Najčešća komplikacija potpomognute oplodnje su višeplodne trudnoće, koje ipak mogu biti spriječene na više različitih načina.

• In vitro fertilizacija (IVF), znači oplodnju izvan tijela. Najefikasniji je način potpomognute oplodnje, a koristi se kod oštećenih jajovoda ili manjeg broja spermija. Žena tijekom postupka koristi lijekove zbog kojih dozrijeva više jajnih stanica. Kad su te jajne stranice zrele, aspiriraju se iz jajnika, i u laboratoriju spoje sa ejakulatom. 3-5 dana kasnije zdravi embriji se vraćaju u maternicu.
• Zygote intrafallopian transfer (ZIFT) ili transfer u jajovod je vrlo sličan IVF-u. Rani embrio je umjesto u maternicu vraća u jajovod.
• Gamete intrafallopian transfer (GIFT) uključuje vraćanje jajnih stanica i sjemena u jajovod, pa se oplodnja dešava u jajovodu. Vrlo malo IVF centara nudi ovu vrstu potpomognute oplodnje.
• Intracitoplazmatska injekcija spermija (intracytoplasmic sperm injection, mikroinjekcija, ICSI) se koristi kod težeg muškog faktora, ponavljano neuspješnih IVF-ova ili starijih parova. Kod ICSI-ja, jedan odabrani spermij se mikroinjicira u zrelu jajnu stanicu, a 3-5 dana kasnije u maternicu se vraća zdravi embrij.

Kod potpomognute oplodnje ponekad se koriste donirane jajne stanice ili donirano sjeme (jajne stanice ili sjeme druge osobe), ili zamrznuti embriji. Razlog za donaciju obično je ako žena ili muškarac ne proizvode vlastite spolne stanice, ili imaju genetske bolesti za koje postoji vjerojatnost da će se prenijeti na plod. Postoji i mogućnost korištenja doniranih embrija, gdje dijete nije genetski povezano sa nijednim od roditelja.

Surogat majčinstvo

Žene koje nemaju maternicu imaju opciju surogat majčinstva. Surogat majka je žena koja je trudna sa djetetom koje nije genetski povezano s njom.

Najnovija istraživanja Centers for Disease Control su pokazala da djeca iz potpomognute oplodnje imaju 2 do 4 puta veći rizik određenih anomalija. Ovo su obično anomalije srca, probavnog sustava i rascjepa nepca i/ili usne. Razlog ovome je nepoznat i moguće nije povezan sa tehnologijom nego sa drugim faktorima, naprimjer dobi roditelja. Potrebno je još istraživanja prije nego se donesu definitivni zaključci, ali parovi koji se spremaju na potpomognutu oplodnju moraju biti obaviješteni o ovome.

Tekst je prijevod, stranice američke vlade za informacije o neplodnosti