Sterilizacija je kirurški zahvat kod kojeg se prekida kontinuitet i prohodnost jajovoda, čime se sprečava trudnoća. U jajovodu se odvija oplodnja jajne stanice, razvitak i transport oplođene jajne stanice prema maternici, kao i transport neoplođene jajne stanice od jajnika prema maternici. Kod sterilizacije se kirurškim putem prekine integritet i funkcionalnost jajovoda, čime prirodna trudnoća postaje praktički nemoguća.

Zahvat se provodi neposredno nakon menstruacije, u prvoj polovici ciklusa, ili neposredno nakon poroda, pobačaja ili ginekoloških zahvata/operacija.  Izvodi se laparoskopski ili histeroskopski.

Laparoskopija se provodi u općoj anesteziji. Na trbuhu se kroz pupak napravi rez od pet milimetara, a iznad ruba stidne kosti još dva mala uboda – kanala kroz koje se uvode instrumenti. Uz pomoć ugljikovog oksida se napuše trbuh kako bi se maknula crijeva i drugi organi, a potom se instrumentima prihvati jajovode sa obje strane i elektrokoagulacijom ih se spali ili podveže kiruškim koncem mikroinstrumentima.

Oporavak traje par dana unutar kojih se preporučuje mirovanje, bez većih fizičkih napora. Zahvat je moguće izvesti na način da se intrakutanim šavom ili intrakutanim ljepilom tretira rez na način da se ožiljak ne vidi. Nakon zahvata rijetko moguće je crvenilo i otok.

Kao i nakon svakog zahvata, moguće su i komplikacije, koje ponekad mogu biti i ozbiljne, te uključuju ozljede crijeva ili većih krvnih žila. Ovom su podložni izrazito mršave, kao i pretile pacijentice. Ostale komplikacije su vezane uz korištenje instrumenata za spaljivanje kojima se može oštetiti i druga tkiva npr. krvne žile, crijevo, a postoji također i minimalan rizik od drugih vrsta krvarenja te infekcije.

Histeroskopski zahvat je jednostavniji te se može učiniti i pod lokalnom anestezijom. Kirurg će instrumentom, histeroskopom, kojeg uvodi kroz rodnicu i vrat maternice, doći do jajovoda. Zatim će vizualizirati ušće jajovoda u maternicu i na tom mjestu postaviti posebne metalne spirale čiji je zadatak stvoriti lokalnu fizikalnu upalu, koja rezultira posljedičnim začepljenjem jajovoda. 

Riječ je o ambulantnom postupku nakon kojeg pacijentica ide kući i već je sljedećeg dana posve funkcionalna, a koji traje oko pola sata. Lokalna upala ne rezultira temperaturom i bolovima i treba joj izvjesno vrijeme da se razvije. Rizik zahvata u ovom slučaju može biti perforacija maternice budući da su maternica i jajovod u uterinom rogu vrlo tanki, tako da ovaj tip operacije rade vrlo iskusni ginekološki kirurzi.

Nakon sterilizacije jajnik i njegova funkcija ostaju očuvani, pa žena i dalje ima redoviti menstrualni ciklus i ne ulazi ranije u menopauzu. Prema hrvatskim zakonima, na sterilizaciju se mogu odlučiti žene starije od 35 godina koje su barem jedanput rodile, jer je zahvat ireverzibilan (nepovratan). Ukoliko žena želi roditi nakon sterilizacije, ista je kasnije moguća ali uz metode medicinski potpomognute oplodnje.

Sterilizacija je metoda izbora kontracepcije za žene koje zbog medicinskih razloga ne mogu koristiti kontraceptive, intrauterini uložak ni hormonske preparate jer boluju od npr. dijabetesa, povišenog tlaka ili povišenih vrijednosti kolesterola. 

Tomislav Čanić