Select Page

Neplodnost

Neplodnost

Prirođene (kongenitalne) anomalije reprodukcijskog trakta se prema mjestu dijele na: anomalije vulve ili stidnice, himena ili djevičnjaka, vagine ili rodnice, uterusa ili maternice, jajovoda i jajnika. Prema nastanku dijelimo ih u dvije skupine: urođene i stečene anomalije. Najčešći uzroci urođenih anomalija su rana embrionalna oštećenja u kombinaciji sa nasljednim ili slučajno nastalim kromosomskim aberacijama. Uzroci stečenih anomalija mogu biti posljedica zahvata poput npr. kiretaža, endometritisa sa razvojem priraslica, npr. Ashermanov sindrom, intrauterini miomi, endometralni polipi, itd.

Prirođeni poremećaji građe, odnosno anomalije ženskih spolnih organa su česti. U fetalno doba, u ženskog se ploda moraju razviti i spojiti tzv. Müllerovi kanali, iz kojih nastaje maternica, rodnica, i jajovodi. Dva parna Müllerova kanala razvijaju se u strukture ženskog spolnog sustava: jajovode, maternicu, vrat maternice i gornje dvije trećine vagine. Jajnici i donja trećina vagine razvijaju se iz drugih struktura. Ukoliko dođe do greške kod toga razvijanja ili spajanja, žensko dijete bit će rođeno s anomalijom. One mogu dovesti do neplodnosti, smanjene plodnosti, menstrualnih poremećaja, ponavljanih spontanih pobačaja, prijevremenih poroda ili rađanja mrtve djece; ali najčešće ne uzrokuju probleme. Nađu se u 1-3% svih žena, a mnoge žene koje imaju prirođenu grešku maternice niti ne znaju za to ako ne utječe na oplodnju, razvoj djeteta i porođaj.

Postoji više tipova anomalija Müllerovih kanala:

  1. hipoplazija/ageneza – potpun izostanak razvoja maternice i njena vrata (ageneza) ili njihov nepotpun razvoj (hipoplazija). Najčešći oblik je Küster-Rokitansky sindrom kod kojeg nije razvijena maternica ni gornji dio rodnice. Pacijentice s ovim sindromom zbog neimanja maternice nemaju mogućnost trudnoće, no budući da su jajnici razvijeni te žene mogu ostvariti majčinstvo uz pomoć surogat majke.
  2. jednoroga maternica (uterus unicornis) – nastaje zbog nepotpunog razvoja jednog Müllerovog kanala. Ukoliko se jedan kanal nepotpuno razvije, u njemu se ne može ostvariti trudnoća. Te žene najčešće nemaju i jedan jajovod, dok imaju oba jajnika, jer se oni ne razvijaju iz Müllerovih cijevi. Ipak, u razvijenom rogu maternice može doći do trudnoće koja može proteći gotovo bez problema, iako su češći prijevremeni porodi.
  3. dvostruka maternica (uterus didelphys, uterus duplex) – posljedica je potpunog nespajanja oba Müllerova kanala. Svaki rog maternice je potpuno razvijen i gotovo normalne veličine, postoje i dva cerviksa, a nekad i dvije rodnice. Trudnoća se može dogoditi u jednom od rogova i proći relativno mirno.
  4. dvoroga maternica (uterus bicornis) – postoji jedan cerviks (koji također može imati pregradu, ali dva roga maternice, nastala nepotpunim spajanjem Müllerovih kanala. Ovakav oblik maternice obično zahtjeva kirurški korektivni zahvat, nakon čega trudnoće prolaze bez većih poteškoća.
  5. septirana, arkuatna maternica (uterus septus, uterus arcuatus) – najblaže anomalije maternice, nepotpuni nestanak pregrade koja postoji između dva roga maternice. Pacijentice sa septiranom maternicom imaju najveću učestalost reproduktivnih komplikacija, dok se za arkuatnu maternicu još ne zna točno koliki je njen utjecaj na reprodukciju. Anomalije maternice najčešće su udružene s ostalim anomalijama ženskog spolnog i/ili mokraćnog sustava. Često se otkrivaju slučajno kod dijagnostičkih i terapijskih postupaka jer ne moraju izazivati smetnje, ali mogu biti i uzroci neplodnosti, spontanih pobačaja, nenormalnih položaja čeda, komplikacija u porođaju.

Dijagnoza anomalija maternice postavlja se detaljnim pregledom i dodatnim metodama. 2D ultrazvukom se otkrivaju promjene u veličini i položaju maternice kao i eventualni patološki uzroci poput tumora, cista, mioma i sl. Danas je neizostavan i 3D ultrazvuk za analizu građe genitalnih organa što je naročito važno kod urođenih anomalija. Dodatno se mogu koristiti i histerosalpingografija (HSG) sa unošenjem kontrasta vaginalnim putem i danas sve više ultrazvučnim praćenjem (sono HSG), a sve manje rentgenskim. Histeroskopija je endoskopska metoda, ali kako je to metoda kojom se gleda maternica iznutra prikladna je kod npr. pregrada u materištu, kako za dijagnostiku tako i za liječenje. Laparoskopija je također endoskopska metoda kojom se pregledavaju trbušni organi uz pomoć optike, te se tako mogu vidjeti anomalije maternice, priraslice i sl. Terapija anomalija maternice naravno ovisi o uzroku i kliničkoj slici. Kod asimptomatskih oblika liječenje nije potrebno.